Srebrna krila jedan su od najuspješnijih i najpopularnijih pop sastava s prostora bivše Jugoslavije, čiji je
prepoznatljiv zvuk obilježio regionalnu glazbenu scenu od kraja 1970-ih godina. Osnovani u Zagrebu 1978. godine,
bend je vrlo brzo stekao veliku popularnost zahvaljujući zaraznim melodijama, modernom pop izričaju i karizmatičnim
nastupima. Osnivač sastava bio je Mustafa "Muc" Ismailovski, dok je prvi i najpoznatiji pjevač bio Vlado Kalember,
čiji je prepoznatljivi glas postao zaštitni znak ranih godina benda.
Već s prvim albumima Srebrna krila (1979.), Ja sam samo jedan od mnogih sa gitarom i Sreo sam
ljubav iz prve pjesme (1980.) bend se nametnuo kao jedan od vodećih predstavnika tadašnje pop scene.
Tijekom 1980-ih objavili su niz uspješnih albuma, među kojima su Ša-la-la, Zadnja ploča,
Djevuška, Uspomene, 30 u hladu, Mangup i Poleti golubice, stvarajući
brojne hitove koji su ostali sastavni dio regionalne pop baštine.
Tijekom karijere sastav je prolazio kroz više promjena postave, no zadržao je prepoznatljiv glazbeni identitet.
Godine 1988. predstavljao je tadašnju Jugoslaviju na Eurosongu s pjesmom Mangup, osvojivši šesto mjesto,
što je jedan od najboljih plasmana zemlje na tom natjecanju. Nastup na Euroviziji dodatno je učvrstio međunarodnu
prepoznatljivost benda i potvrdio njegov status jednog od najvažnijih pop sastava regije.
Tijekom 1980-ih i 1990-ih godina bend je nastavio djelovati u različitim postavama, objavljujući nova izdanja i
održavajući brojne koncerte. Nakon smrti osnivača Mustafe "Muca" Ismailovskog krajem 1999. godine završeno je jedno
važno poglavlje u povijesti sastava, no glazba Srebrnih krila nastavila je živjeti kroz njihove brojne hitove i
ostavštinu koju su ostavili na regionalnoj glazbenoj sceni.
Svojim prepoznatljivim spojem popa, pop-rocka i novovalnih utjecaja, Srebrna krila ostavila su neizbrisiv trag u
povijesti hrvatske i regionalne popularne glazbe. Njihove pjesme i danas se redovito izvode i emitiraju, a bend
ostaje simbol jedne od najuspješnijih glazbenih epoha ovih prostora te nezaobilazan dio glazbene baštine koja i
dalje okuplja publiku različitih generacija.
