Pussy Riot ruski je feministički umjetnički i glazbeni kolektiv osnovan 2011. godine u Moskvi. Grupa je postala međunarodno poznata zahvaljujući provokativnim performansima koji spajaju punk glazbu, performans, aktivizam i politički prosvjed. Kolektiv je osnovala Nadja Tolokonnikova, a kroz godine je djelovao kao otvorena skupina s promjenjivim sastavom umjetnica i aktivista. Članovi nastupaju anonimno, prepoznatljivi po jarkoj odjeći i šarenim pletenim fantomkama koje su postale njihov zaštitni znak.
Od samog početka Pussy Riot koristi javne prostore kao pozornicu za nenajavljene gerilske nastupe kojima propituje društvena i politička pitanja. Njihovi performansi usmjereni su na teme feminizma, prava LGBTQ+ zajednice, slobode izražavanja, ljudskih prava te kritike politike ruskog predsjednika Vladimira Putina i odnosa između države i Ruske pravoslavne crkve. Nastupi se snimaju i objavljuju u obliku glazbenih videa, čime kolektiv svoju poruku prenosi međunarodnoj publici.
Svjetsku pozornost privukli su 2012. godine nakon izvedbe takozvane „punk molitve” u moskovskoj Katedrali Krista Spasitelja. Akcija je izazvala veliku političku i društvenu polemiku, a tri članice – Nadja Tolokonnikova, Marija Aljohina i Jekaterina Samucevič – uhićene su, osuđene zbog huliganizma i osuđene na zatvorske kazne. Suđenje je izazvalo snažne međunarodne reakcije te je postalo simbol rasprave o slobodi umjetničkog izražavanja i ljudskim pravima u Rusiji. Organizacije poput Amnesty Internationala proglasile su pritvorene članice zatvorenicama savjesti.
Nakon tog događaja Pussy Riot nastavio je djelovati kroz glazbu, umjetničke projekte i političke akcije. Njihov glazbeni izričaj postupno se razvio od sirovog punk rocka prema suvremenijem zvuku koji uključuje elemente popa i elektroničke glazbe. Tijekom godina objavili su više EP-jeva, albuma, singlova i multimedijskih projekata te surađivali s brojnim međunarodnim umjetnicima.
Pussy Riot danas predstavlja jedan od najprepoznatljivijih primjera suvremene političke umjetnosti i aktivizma kroz glazbu. Njihov rad nadilazi okvire klasičnog benda, spajajući koncertne nastupe, performans, vizualnu umjetnost i društveni angažman u jedinstven umjetnički izraz. Bez obzira na kontroverze koje ih prate, kolektiv je ostavio snažan trag u suvremenoj kulturi te postao simbol umjetničkog otpora, građanskog aktivizma i borbe za slobodu izražavanja.
