Loading...

Ansambl LADO

There are no performances available at the moment.

Get notified when we have tickets available

Receive news about artist as soon as we do, directly to your e-mail.

By subscribing you agree with Terms of use and our Privacy policy


No available Fan Reports

Write Fan Report

There are no Fan Reports yet written for Ansambl LADO. Be the first to write a review and share your experience with others.


Artist description

11. studenoga 1949. ukazom Vlade NR Hrvatske, osnovan je Državni zbor narodnih plesova i pjesama (DZNPiP). U prvim godinama poslije Drugoga svjetskog rata pojavile su se u zemlji mnogobrojne amaterske folklorne skupine, među kojima je na vrh ljestvice izbila folklorna sekcija Omladinskog kulturno- umjetničkog društva "Joža Vlahović" iz Zagreba pod umjetničkim vodstvom prof. Zvonimira Ljevakovića. Već 1947. godine ta grupa bilježi zavidan međunarodni uspjeh - drugo mjesto, odmah iza poznatog Ansambla Igora Mojsejeva, na prvom Svjetskom festivalu omladine u Pragu.

Koristeći se svojim velikim iskustvom, krstareći terenom, Ljevaković prikuplja dragocjenu građu narodne tradicijske baštine i tako prikupljeni materijal umjetnički obrađuje i podređuje zahtjevima scene. Zahvaljujući znanju i profinjenom estetskom osjećanju za boju i sklad, kao i osobnom zalaganju prof. Zvonimira Ljevakovića na terenu, danas Ansambl LADO raspolaže iznimno bogatom kolekcijom originalnih narodnih nošnji, od kojih mnoge imaju muzejsku vrijednost. Pune dvadeset i četiri godine (do odlaska u mirovinu) prof. Ljevaković bio je umjetnički i duhovni vođa Ansambla LADO, njegov najuspješniji koreograf, autor mnogih folklorno-scenskih umjetničkih djela, čija se muzička i koreografska rješenja zasnivaju na autentičnom izrazu i elementima naše narodne umjetnosti. Mnogobrojna visoka međunarodna priznanja Ansamblu LADO, izvanredan uspjeh kod publike i stručne kritike u zemlji i inozemstvu, bez sumnje su zasluga i dugogodišnjeg predanog rada prof. Zvonimira Ljevakovića.

Već od prvog nastupa, 4. veljače 1950. U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, pokazala se jasna usmjerenost Ansambla LADO na hrvatsku tradicijsku glazbu i običaje. Tada su izvedeni Krčki tanac, Dalmatinsko kolo - poskočica Linđo, Slavonsko kolo, Vrličko kolo, Bunjevačko momačko kolo, Pokupski svatovski drmeš, Balun iz Istre i Posavski plesovi.

1974. godine je dr.sc. Ivan Ivančan postaje novi umjetnički voditelj Ansambla LADO. Dr.sc. Ivančanov značajan doprinos repertoaru Ansambla LADO, zajedno s mnogobrojnim koreografijama koje je stvorio za niz amaterskih ansambala u Hrvatskoj, izdvojio ga je na području folklora u ovoj zemlji.

Put koji je zacrtao Zvonimir Ljevaković, a nastavio dr.sc. Ivan Ivančan, slijedili su i umjetnički ravnatelji Hanibal Dundović (1983-1991) i Ivan Ivančan ml. (od 1992), dugogodišnji iskusni suradnici Ansambla. Dundović je tada, uz pomoć Tomislava Uhlika i Bojana Pogrmilovića, intenzivirao, a Ivančan mlađi u potpunosti afirmirao velike vokalne i instrumentalne potencijale Ansambla (uvijek prisutne, ali nedovoljno eksponirane) samostalnim vokalnim koncertima, samostalnim nastupima orkestra i snimkama na nosačima zvuka.

Tijekom polustoljetnog rada Ansambla LADO, s posebnim obzirom prema stilu rustikalnog pjevanja, kao i sviranju na narodnim glazbalima, pažljivo se pristupalo obradi glazbene sastojnice svake koreografije, ali i samostalnih glazbenih točaka. Za glazbenu djelatnost Ansambla osobito su se brinuli u ranijim godinama Božo Potočnik, a poslije muzički rukovoditelji Dinko Fio (1975-1980), Tomislav Uhlik (1983-1985) i Bojan Pogrmilović (1985-1998). Već niz godina folklorni zbor uvježbava Dražen Kurilovčan koji, uz povremene vanjske suradnike, ravna koncertnim izvedbama Ansambla.

Od prosinca 1990. godine LADO s jednakim uspjehom priređuje cijelu seriju koncerata pučke crkvene glazbe, od kojih su najpoznatiji već tradicionalni božićni koncerti u Zagrebačkoj katedrali i korizmeni koncerti u okviru "Pasionske baštine".

Na mnogim je gostovanjima, u Hrvatskoj i izvan nje, Ansambl LADO snimao nosače zvuka, video-spotove, TV i radio-emisije, ostavljajući trajni zapis o folklornom izrazu zaustavljenom u jednom trenutku, o načinu njegove glazbene obrade i o vrsnoći njegove izvedbe.